Ilustrirana svjetska enciklopedija, autorice Tesse Paul u suradnji sa savjetnikom velečasnim Ronaldom Creighton-Jobe, izašla je u originalu pod naslovom 'Saints' 2009.g. u izdavačkoj kući Anness Publishing Ltd, dok je u Hrvatskoj prevedena i objavljena u Rijeci 2010.g. od strane nakladnika LEO-COMMERCE d.o.o. pod naslovom 'Sveci'. Hrvatsko izdanje uredio je g. Leonardo Marušić, prijevod izvršila gđa Rajna Maršanić-Jovanović, dok je recenzent bio prof. dr. sc. Milan Špehar.
Ovaj ilustrirani enciklopedijski priručnik „istražuje
religijsku i socijalnu povijest kršćanskih svetaca od Svete obitelji i apostola
preko srednjeg vijeka do današnjih dana. Obuhvaća životopise svetaca, s
povijesnim informacijama o vremenu u kojem su živjeli, koja su sveta djela izvodili,
njihove spomen-dane i zaštitništvo.
Posebne tematske stranice istražuju sve aspekte svetosti, od mučeništva,
hodočašća i djece-svetaca do čudesa, neuništivosti tijela i relikvija. Sadrži
iscrpne popise spomen-dana svetaca zaštitnika.
S više od 500 izuzetnih fotografija, uključujući umjetničke slike, kipove i
artefakte.“
Budući da se na ovoj stranici bavimo proučavanjem sv.
Florijana, pogledajmo što se u enciklopediji donosi za sv. Florijana na 243.
stranici.
„Obraćeni rimski časnik, Florijan se pridružio progonjenim kršćanima i bio je mučen, a zatim utopljen u rijeci Enns. Njegov tijelo se sačuvalo i njegove relikvije pohranjene su u njegovu svetištu u opatiji Sv. Florijana u Linzu.“
- Odmah upada u oči lektorska pogreška „Njegov
tijelo“, kao i u kazalu na 253. stranici gdje umjesto imena na hrvatskom jeziku
„Florijan“ stoji na engleskom „Florian“. U knjizi nije naveden
lektor.
- Na mjestu ukopa sv. Florijana sagrađena je opatija (prvotno
je pripadala benediktincima, dok je kasnije prešla u ruke augustinaca) u mjestu
Sankt Florian, a ne u Linzu. Gradić Sankt Florian sa oko 6000 stanovnika
udaljen je 15-tak km od Linza, u kojemu se ne čuva tijelo jer nije sačuvano. Stoga
je navod u Enciklopediji pogrešan, iako se na naslovnici knjige navodi kako je
ovo „pouzdan priručnik o životima i djelima više od 500 svetaca“. U
mjestu Enns koji je 10 km udaljen od Sankt Floriana gdje je opatija, nalazi se
crkva sv. Lovre u kojoj su pohranjene kosti 40 drugova mučenika. Njihove relikvije
čuvaju se ispod glavnog oltara u kamenom koritu, kojima je kardinal Karol
Wojtyla, kasniji papa Ivan Pavao II. prilikom posvećenja oltarnog bloka
pridružio relikviju sv. Florijana iz Krakowa, kako bi sv. Florijan bio napokon sa
svojim vojnicima.
Na 91. stranici navedeni su 'Sveci zaštitnici
zanimanja' pri čemu se za vatrogasnu službu navode: Agata, Lovro i Katarina
Sijenska („Sienska“). Nema spomena za sv. Florijana i Sv. Barbaru. Sv.
Lovro i sv. Agata bili su mučeni na vatri, pa su se oni do pojave vatrogasne
službe smatrali kao zaštitnici od vatre u nekim krajevima, što je kasnije
postao sv. Florijan, i sv. Barbara za Italiju i Francusku.
Na 136. stranici navedeni su 'Sveci zaštitnici naroda'
i za Austriju stoji Leopold II, Rupert. Iako je sv. Florijan prvi po imenu poznati mučenik današnje
Austrije, nije njezin zaštitnik i zato ga s pravom nema, ali nije to svakako ni
Leopold II., nego Sveti Leopold III., sin Leopolda II. Sveti Leopold III. zaštitnik
je Austrije, grada Beča i zajedno sa sv. Florijanom zaštitnik savezne države
Gornje Austrije.
Nećemo dalje
komentirati jer onda izlazimo iz teme. Prava je šteta što nema niti jedne
sličice sv. Florijana, pa makar uz sv. Sebastijana ili sv. Ivana Nepomuka, kako
ga se često prikazuje na tzv. kužnim pilovima (sveci zaštitnici od kuge,
poplava i požara). Budući autorica dolazi iz engleskog govornog područja, u
najmanju ruku je čudno što sv. Florijan nije naveden kao zaštitnik vatrogasne
službe jer upravo američke i kanadske vatrogasne postrojbe u svojemu amblemu
imaju križ sv. Florijana, a datum njegove smrti 4. svibnja uzima se kao
međunarodni dan vatrogasaca.
Nema komentara:
Objavi komentar