Kod grada Linza u Austriji, nalazi se mali gradić Enns kroz koji prolazi istoimena rijeka Enns u koju je Florijan bačen sa kamenom oko vrata.
U Pasiji, spisu o njegovom mučeništvu, vidimo da vojnici koji su ga doveli upravitelju provincije na ispitivanje («oni ga pak uhvaćena dovedoše do upravitelja», br. 4) i koji su ga tukli na sudskom procesu po njegovoj zapovijedi («zapovjedio da ga se tuče palicama… vojnici ga pak počeše tući», br. 7), vidjevši njegov nepokolebljiv stav vjere, dozvolili su mu na mjestu smaknuća moliti se Bogu («Molio je pak vojnike koji su ga držali da mu dopuste da se moli Gospodinu», br. 8).
I nisu se usudili strmoglaviti ga sa s mosta («i molio je oko sat vremena tako da su oni koji su ga vodili imali strahopoštovanja i bojali se da ga dotaknu», br. 8). Dobio je sv. Florijan milost svete ure klanjanja okrenuvši se «prema istoku» (br. 8), odnosno prema Getsemanskom vrtu, gdje je njegov Gospodin probdio cijelu noć u molitvi, «šireći svoje ruke prema nebu» (br. 8), kao i njegov ljubljeni razapeti na križu. Florijan mu je svojim potpunim predanjem: «Gospodine Isuse Kriste, primi dušu moju» (br. 8), predao cijelog sebe, postajući time 'drugi Krist' (alter Christus), poput sv. Pavla kada je rekao: «Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist» (Gal 2, 20).
Od divljenja vojnici ga se zbog toga nisu usudili ni dotaknuti, poput onih istih u Isusovom vrtu molitve i patnje, kada zbog snage Duha Svetoga «ustuknuše i popadaše na zemlju» (Iv 18, 6). Pasija nam daje do znanja, kako ga nisu vojnici strmoglavili s mosta, koji su radi toga dobili čak i prijekor, nego «neki dolazeći pun bijesa reče vojnicima: “Zašto stojite i ne izvršavate upraviteljevu zapovijed?” I to govoreći strmoglavi ga s mosta u rijeku» (br. 8).
Vojnici, koji su praktički do nedavno bili s njime u istoj službi, nisu prema njemu gajili srdžbu i mržnju u sebi, nego su samo poslušno izvršavali svoje zapovijedi. Zbog toga su bili otvoreni duhu Božjem, poput satnika u evanđelju koji je Isusu rekao: «Ta i ja, premda sam vlasti podređen, imam pod sobom vojnike pa reknem jednomu: 'Idi' - i ode, drugomu: 'Dođi' - i dođe, a sluzi svomu: 'Učini to' - i učini» (Lk 7, 8), za razliku od srdžbe i bijesa koji nisu po Božjem zakonu, za koji, kako je satnik ustvrdio, vrijedi jednaki princip.
mjesto sa kojeg je Florijan prema predaji bačen u rijeku |
U Pasiji, spisu o njegovom mučeništvu, vidimo da vojnici koji su ga doveli upravitelju provincije na ispitivanje («oni ga pak uhvaćena dovedoše do upravitelja», br. 4) i koji su ga tukli na sudskom procesu po njegovoj zapovijedi («zapovjedio da ga se tuče palicama… vojnici ga pak počeše tući», br. 7), vidjevši njegov nepokolebljiv stav vjere, dozvolili su mu na mjestu smaknuća moliti se Bogu («Molio je pak vojnike koji su ga držali da mu dopuste da se moli Gospodinu», br. 8).
Uhićenje sv. Florijana, oko 1520.g., Albrecht Altdorfer Njemački nacionalni muzej, Nürnberg |
I nisu se usudili strmoglaviti ga sa s mosta («i molio je oko sat vremena tako da su oni koji su ga vodili imali strahopoštovanja i bojali se da ga dotaknu», br. 8). Dobio je sv. Florijan milost svete ure klanjanja okrenuvši se «prema istoku» (br. 8), odnosno prema Getsemanskom vrtu, gdje je njegov Gospodin probdio cijelu noć u molitvi, «šireći svoje ruke prema nebu» (br. 8), kao i njegov ljubljeni razapeti na križu. Florijan mu je svojim potpunim predanjem: «Gospodine Isuse Kriste, primi dušu moju» (br. 8), predao cijelog sebe, postajući time 'drugi Krist' (alter Christus), poput sv. Pavla kada je rekao: «Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist» (Gal 2, 20).
Mučeništvo sv. Florijana, oko 1530.g. Albrecht Altdorfer (oko 1480. - 1538.) Galleria degli Uffizi u Firenci |
Od divljenja vojnici ga se zbog toga nisu usudili ni dotaknuti, poput onih istih u Isusovom vrtu molitve i patnje, kada zbog snage Duha Svetoga «ustuknuše i popadaše na zemlju» (Iv 18, 6). Pasija nam daje do znanja, kako ga nisu vojnici strmoglavili s mosta, koji su radi toga dobili čak i prijekor, nego «neki dolazeći pun bijesa reče vojnicima: “Zašto stojite i ne izvršavate upraviteljevu zapovijed?” I to govoreći strmoglavi ga s mosta u rijeku» (br. 8).
Pad sv. Florijana s mosta, detalj freske na stropu Stiftbasilik Sankt Florian, kod Ennsa |
Vojnici, koji su praktički do nedavno bili s njime u istoj službi, nisu prema njemu gajili srdžbu i mržnju u sebi, nego su samo poslušno izvršavali svoje zapovijedi. Zbog toga su bili otvoreni duhu Božjem, poput satnika u evanđelju koji je Isusu rekao: «Ta i ja, premda sam vlasti podređen, imam pod sobom vojnike pa reknem jednomu: 'Idi' - i ode, drugomu: 'Dođi' - i dođe, a sluzi svomu: 'Učini to' - i učini» (Lk 7, 8), za razliku od srdžbe i bijesa koji nisu po Božjem zakonu, za koji, kako je satnik ustvrdio, vrijedi jednaki princip.
Nema komentara:
Objavi komentar