Kapela sv. Florijana, u Florijanovcu iznad Klanjca, zavjetna je
kapela Klanjčana koji ovog sveca slave kao svoga zaštitnika.
|
oltarna slika sv. Florijana iz 1837.g.,
prikaz sveca iznad grada Klanjca u plamenu |
Kapela se prvi put
spominje prilikom kanonske vizitacije arhiđakona 1690. godine, u opisu pohoda iz
1691. Kapela je bila zidana i imala je boltu. Budući da je radi svoje malenosti
u kapelu stalo tek nekoliko ljudi, sa svake strane imala je po jedan veliki
prozor, kroz koji su ljudi sudjelovali na sv. misi. Oltar kapele bio je zidan,
s drvenim retablom, a na sredini je kip sv. Florijana koji drži vrč vode. Misa
se u kapeli služila na blagdan sv. Florijana i u osmini Tijelova, a za kapelu
je brinuo Mihael Vogić.
|
zavjetna kapela Klanjčana iz 1742.g.
prije temeljite obnove |
|
kapela s. Florijana poslije obnove |
|
kipić sv. Florijana u niši tornja kapele |
|
darovala Vatrogasna zajednica KZŽ
svibanj 2018.g. |
Sadašnja kapela izgrađena je iz temelja 1742. godine.
Jednobrodna kapela s trostranim svetištem ima zvonik ugrađen u glavno pročelje.
Zvonik je otvoren arkadama u prizemlju, a gornji katovi zvonika manjim
prozorima. S južne strane je dograđena sakristija, a nad ulazom u kapelu je
manji drveni kor za zbor. Na koru su postojale i manje orgulje a svirala
orgulja bila su ugrađena u ogradu kora. Unutrašnjost kapele prvotno je oličena
bijelom bojom, a 1803.g. izveden je klasicističkim zidnim oslikom koji sadrži
mramorizaciju, prikaze svetaca u medaljonima te šablonsku dekoraciju, što je
otkriveno preciznim restauratorskim istraživanjem.
|
iza kapele se u pozadini vidi Križni put |
Kapela je temeljito obnovljena 1899. kada je stariji
oslik prekriven današnjim freskama slikara Sikošeka iz Brežica koje su danas u
vrlo lošem stanju. Toranj kapele je također bez limenog krova, pokrit samo
tankom betonskom dekom. Započeti su radovi na nužnoj sanaciji i restauratorskom
istraživanju, kako bi se kapela mogla stručno i kvalitetno obnoviti.
|
unutrašnjost kapele sv. Florijana |
|
kip sv. Florijana F. Stuflessera |
Godine 1933. slavila se 1900-ta godišnjica Isusove smrti
na križu na Kalvariji, i na spomen te godišnjice građani Klanjca odlučili su podignuti
Križni put na brdašcu kod kapele (lat. Via crucis ili Via Dolorosa), odnosno
postaje na kojima se Isus, idući na Golgotu, zaustavljao kao trajno obilježje
na tu svetu godinu.
|
Križni put sa razglednice 1935.g. |
Za tu svrhu poklonio je Stjepan Iveković svoje
zemljište koje se uzdiže od kapele sv. Florijana prema jugu. U župnom arhivu u
Klanjcu čuva se darovnica Stjepana Ivekovića datirana 30. ožujak 1934.
(A-III-Miscelanija). Interesantni su uvjeti pod kojima S. Iveković daruje
zemljište. Tako u prvoj točki osim veličine i namjenu poklonjenog zemljišta
spominje i zabranu: «da se na postajama Križnog puta urezuju čija imena». U
drugoj točki dozvoljava se da rkt župa Klanjec održava na tom prostoru bez
pitanja vlasnika sve svete obrede «ali za vrijeme crkvenih obreda nema nitko
pravo na istom zemljištu postavljati šatore, stolove ili voditi bilo kakvu
trgovinu bez sporazuma s vlasnikom». Nacrt za postaje križnog puta zamislio je
i nacrtao fra Elektro Maruzzi, a stupove od cementa (betona) načinio je Marcel
Novak. (Lib. Memor. II)
|
Križni put |
|
Prva postaja križnog puta |
Na oltaru Kalvarije, na vrhu brda, koji ujedno služi i
kao XII. postaja križnog puta (Isusa razapinju na križ), podno križa stoji natpis koji govori
o razlogu njezine izgradnje: 'U spomen 1900-te
godišnjice smrti Isusa Krista Spasitelja svijeta podigoše ovaj križni put
pobožni vjernici iz župe klanječke dobrovoljnim prinosima 1933 – 1935'.
|
XII. postaja križnog puta -
Isusa razapinju na križ |
|
natpis na XII. postaji u spomen 1900-te godišnjce |
Nema komentara:
Objavi komentar