Iz Anala Poljskog Kraljevstva Jana Długosza (kako je sv. Florijan stigao u Poljsku)

Tekst poljskog povjesničara i kroničara Jana Długosza ⃰ o dolasku relikvija zaštitnika vatrogasaca sv. Florijana u poljski grad Krakov, čiji je zaštitnik.

sv. Florijan, oltarna slika Bazilike Sv. Florijana u Krakovu

(knjiga VI)

S milošću Božjom stigao je u Poljsku novi zagovornik i zaštitnik

«Papa Lucije III, hoteći pristati na stalne zamolbe poljskog kneza i vladara, Kazimira, koje je milostivo slušao još njegov prethodnik, Aleksandar III, odlučuje dati spomenutom knezu i krakovskoj katedrali tijelo neobičnog mučenika, svetoga Florijana. Za veću čast sveca i Poljaka, poslao je svečeve kosti poljskom knezu Kazimiru i krakovskoj katedrali preko modenskog biskupa, Egidija. On je, stigavši sa svečevim ostacima u Krakow 27. Listopada, primljen s velikim počastima, uz opće oduševljenje i slavlje kneza Kazimira, biskupa Gedeona, bez iznimke staleža ili samostana, koji su izašli pred njega sedam milja.

Bazilika sv. Florijana u Krakovu

pročelje Bazilike

kip sv. Florijana na pročelju Bazilike

Svi su se veselili zato što je Poljacima milošću Božjom stigao novi zagovornik i zaštitnik, i zato što je krakovska katedrala dobila novi sjaj tako što je u nju smješteno mučenikovo tijelo. U nju je, u golemoj procesiji, uneseno tijelo i tamo je položeno, a tim se zaštitnim zalogom pronijela nadaleko i njezina slava.

svečeva relikvija

U čast svetoga mučenika krakovski je biskup Gedeon uz goleme troškove izvan zidina dao izgraditi umjetnički uređenu crkvu koja je, zahvaljujući Božjoj milosti, ostala do danas. Modenski je biskup Egidije, kojeg su knez Kazimir i krakovski biskup Gedeon velikodušno darivali, otpravljen za Rim. Od tog su trena Poljaci, podjednako vitezovi, građani i seljaci, u čast i spomen na svetog Florijana počeli krštenjem to ime nadijevati svojim sinovima».

glavni oltar Bazilike

(Izvor: II. Čitanje iz poljskog Časoslova na blagdan sv. Florijana)

⃰ Jan Długosz (lat.: Ioannes Dlugossius, Longinus ; rođen 1. prosinca 1415. u Brzeźnici, umro 19. svibnja 1480. u Krakovu) - poljski povjesničar, kroničar, tvorac Historia, svećenik, geograf, prvi poljski heraldik, diplomat, učitelj sinova kralja Kazimierza Jagiellończyka, imao je privilegiju pisanja kronologije.

Jan Długosz 

Autor je brojnih povijesnih publikacija, uključujući najpoznatije djelo Annales seu cronicae incliti Regni Poloniae (Anali, što znači kronike slavnog Kraljevstva Poljske), a obuhvaća povijest Poljske od najstarijih vremena do 1480.g. Ovo djelo uključuje Chorographia Regni Poloniae, koji je jedinstveni dokument koji pokazuje točniju sliku zemlje, posebno hidrografije poljskih teritorija, i potvrđuje zadivljujuće znanje i svestranost koju je Jan Długosz imao, stavljajući ga na čelo jednog od najvećih poljskih geografa.

rukopis na latinskom 'Insignia seu clenodia 
Regis et Regni Poloniae' iz 1464.-1480.

nadgrobni spomenik Jana Długosza u Krakovu