U gradu Somboru u Bačkoj (Град Сомбор), u Vojvodini (Srbija), se osim sadašnjeg spomenika u Batinskoj ulici, o čemu smo već ranije pisali, nekada nalazio još jedan kip sv. Florijana. Na fasadi stare jednokatnice s kraja 18. stoljeća, na uglu Pašine (danas Dositijeve) ulice i Trga Sv. Trojstva, u prošlosti bio je postavljen kipić Sv. Florijana u niši na zidu.
Sv. Florijan u niši na zidu |
Nekadašnji somborski Pašin sokak, koji od 1920. g.
nosi naziv Dositeja Obradovića, jedna je od najstarijih ulica stare gradske
jezgre u Somboru. Protezala se od Trga Sv. Trojstva do južnih gradskih zidina
(kasnije Venca Stepe Stepanovića) i pouzdano je postojala još u vrijeme turske
uprave gradom. Prema predaji, u ulici se u 17. stoljeću, za vrijeme turske
uprave, nalazila pašina rezidencija.
Pašin sokak na crtežu Sombora iz 1698. god. |
Skoro je sigurno da se upravo na to zdanje odnosi
zapis turskog putopisca Evlije Čelebija, koji je 1665. g. posjetio
Sombor: „Od svih dvoraca ističe se kao najbolji i najljepši dvorac (saraj)
Beri-paše. To je pravi rajski vrt Irem. Tu sam boravio jednu sedmicu i provodio
se onako kako sam ja od srca želio, vodeći srdačne prijateljske razgovore“. Točno
naspram Pašine ulice, preko velikog opkopa utvrde, sve dok kraja 19. stoljeća,
nalazio se jedan od nekoliko drvenih mostića.
Pašin sokak (uokviren plavom bojom) na karti Sombora s početka osamdesetih godina 18. stoljeća |
U ovoj zgradi je još 1819. g. otvorena druga somborska
ljekarnica „Kod Svetog Trojstva“. Kuća je tokom većeg dijela 19. stoljeća bila
u vlasništvu imućne somborske njemačke obitelji Peidelhauser.
Barokna jednokatnica obitelji Peidelhauser (desno) na početku Pašinog sokaka (fotografija iz prvog desetljeća 20. stoljeća) |
Od 1894. g. ovo
zdanje bilo je u posjedu obitelji Tarcai. Pored ovog zdanja, ljekarnik Ištvan
Tarcai je 1905. g. podigao u stilu secesije veliko parno kupalište „Hungarija“,
koje će, kao Gradsko kupalište, raditi sve do sedamdesetih godina 20. stoljeća.
1911. g. od njih je kuću kupio Stevan Mihajlović, da bi 1916. g. kupio
somborski odvjetnik dr. Jovan Joca Lalošević.
Parna kupelj “Hunagarija” oko 1910. god (druga zgrada na lijevoj strani Pašinog sokaka) |
Dr. Jovan Joca Lalošević bio je odvjetnik, političar i javni
djelatnik. Rođen je u uglednoj i veoma imućnoj obitelji. U Somboru je završio
osnovnu školu i gimnaziju. Bio je istaknuti kulturni radnik, između ostalog, osnivač
je (1892.g.) i prvi zborovođa Srpskog građanskog pjevačkog društva u Somboru.
Dr. Jovan Joca Lalošević prvi predsjednik narodne uprave Vojvodine 1918.g. |
Osnova ove višestruko prepravljane jednokatnice u
obliku je obrnutog slova L. Kuća je ranije imala samo drvenu konstrukciju, bez
ijednog metalnog djela. U sredini pročelja, koje gleda na trg, nalazio se
balkon kojeg su držale tri konzole. Na katu oba krila bilo je po pet pravokutnih
prozora. Pored prvog prozora, na krilu iz Pašine ulice, u omanjoj polukružnoj
niši bila je postavljena drvena skulptura svetog Florijana, vatrogasnog patrona
i zaštitnika od požara.
Ugao Dositijeve (Pašine) ulice i Trga Sv. Trojstva danas |
prazna niša na zidu |
U prizemlju pročelja ove zgrade bila su tri pravokutna
izloga i velika, širokim lukom postavljena kapija, a ulazak u hodnik bio je
bačvasto postavljen. U prizemlju krila iz Pašine ulice nalazio se samo jedan
izlog (ili vrata) sa tri prozora.
Kuća Laloševića (ranije Peidelhausera, kasnije Tarcaija) na Trgu Sv. Trojstva, početkom 20. stoljeća |
Osim apoteke, uoči Prvog svjetskog rata, u ovoj kući
se nalazila Bačka agrarna banka, kao i radnja sa začinima, vinima, čajem,
rumom, delikatesama i bojom, čiji je vlasnik bio Đorđe Grgurov. Od 1989. g. u
ovom zdanju nalazi se somborska 'Škola za osnovno obrazovanje odraslih'
(nasuprot gimnazije).
Zgrada gimnazije i početak Pašinog sokaka oko 1900. god. |
Od 1948. g. kuća Laloševića ima status zaštićenog
spomenika kulture, a od 1991.g. i status kulturnog dobra od velikog značaja.
Krajem 2018. godine, o 100-godišnjici pripojenja Vojvodine Srbiji, na kući je
postavljena spomen-ploča dr. Jovanu Joci Laloševiću.
Kuća u vrijeme kada je pripadala obitelji Tarcai (oko 1903. god.) |
Skulptura sv. Florijana bila je drvena i prikazivala
je sveca kako polijeva vodom iz vrča na zapaljenu kuću. Prije nekoliko
godina skulptura je skinuta i prenesena u Gradski muzej; ali, na žalost, nije
načinjena njena replika na mjestu gdje se izvorno nalazila statua, vjerojatno,
i duže od dva stoljeća.
kip sv. Florijana u somborskom Gradskom muzeju |
Nema komentara:
Objavi komentar