Prva zastava Dobrovoljnog vatrogasnog društva Požega iz 1875.g.

Prva zastava Dobrovoljnog vatrogasnog društva grada Požege dar je 'Građanske konjičke čete', koja se do osnivanja Vatrogasnog društva 1874. godine bavila protupožarnom zaštitom i drugim poslovima vatrogastva u sklopu uprave grada. 'Građanska četa' imala je dužnost štititi grad, te čuvati mir, red i sigurnost u gradu. Članovi su držali i noćne straže po gradu zbog krađa, ali i općeg održavanja noćnog reda. Sudjelovali su i u prevenciji, opažanju i gašenju požara. Bili su i okosnica svih važnijih županijskih i gradskih institucija, te vojnih ustroja.

Sv. Florijan na zastavi 'Građanske konjičke čete'

U Požegi članovi Građanske čete dijelili su se na konjanike i pješake, i tijekom 18. i 19. stoljeća u gradu su sprovodili red i mir, obučeni u specifične plave odore, naoružani sabljama i puškama. Potpisivanjem Austrijsko-Ugarske nagodbe iz 1866. godine, došlo je do osnivanja zajedničke vojske austrougarskih država, kao i do osnivanja austrijskog, ugarskog i hrvatsko-slavonskog Domobranstva 1867., pa su civilne policije počele slabiti, i većina ih je uskoro prestala sa radom, ili su ukinute silom zakona. Požeška Građanska četa "opstala" je do 1873. godine, uglavnom djelujući paradno.

pripadnik 'Građanske konjičke čete'

Povjesničar Julije Kempf (tajnik vatrogasnog društva, pisac povijesnih djela, učitelj i kasnije gradonačelnik Požege koji je povodom 30. obljetnice DVD-a 1905. g. napisao društvenu 'Spomenicu') u svojoj monografiji 'Požega: zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slobodnog i kraljevskog grada Požege i Požeške županije' piše o Građanskoj četi: „Među gradskim društvima ili zadrugama u davnijoj prošlosti grada Požege zaslužuje osobitu pažnju 'Građanska četa'. Građanskoj četi ('Phalanga civica', 'Militia civica', 'Purgarska kumpagnia') pada osnutak u XVIII. vijek, jer je u gradu Požegi postojala već 1800., a možda i prije. Sastojala se od samih građana, koji su se dijelili na konjanike ili katane (Equestres) i pješake (Pedestres). Imađahu i svoje osobito odijelo ili uniformu na vojničku. Nošahu puške i sablje. (...)“.

U 'Građansku četu' primani su samo pošteni, viđeni i pouzdani građani, a zbog praktičnosti (jer su bili dužni šivati odore i izrađivati obuću), u sastavu su prednjačili posebice krojači i postolari. Članovi 'Građanske čete' bili su, zbog svojih troškova vezanih uz djelovanje oslobođeni plaćanja drumarine i maltarine (Spisi Gradskog arhiva iz 1840. godine), te su zbog svojih noćnih straža bili oslobođeni obveze od rada noću. Zna se da su svi članovi polagali prisegu, ali zbog dokumenata izgubljenih u požaru 1842.g., ne postoji pisani dokaz prisege 'Građanske čete', osim 'Uredbe za purgarske kumpagnie' (potvrđene u skupštini 13. svibnja 1840.) koja je vrijedila za sve gradove u kojima su djelovale slične postrojbe. Kao svaka vojna postrojba tako i 'Građanska četa' ima zapovjednike (kapetane), ali za razliku od ostalih vojnih struktura ima i Skupštinu 'Građanske čete' što je pouzdan dokaz o svjetovnosti same postrojbe, kao i vrlo naprednom i demokratskom ustroju. Vojni se poredak i časnički čin štovao i u društvu, te je bio vrlo cijenjen tako da su časnici uživali vrlo velik ugled u gradu. Gledalo se da se za časnike biraju najčasniji, najvrjedniji i najaktivniji članovi čete. Kempf o ovome piše slijedeće: „Oko godine 1820. bio je kapetanom pješaka krojač Ivan Mekušar, a oko 1830. krojač Ivan Virag, poslije (1840.) krojač Đuro Balog, užar Ig. Riffer, (1850.), krojač Imbro Balog (1860.) Dne 13. svibnja 1840. godine bila je skupština konjaničke i pješačke čete (Compagniae civicae tam equestrisuam pedestris cathegoriae). Predsjednik bijaše gradski sudac i kapetan Franjo Lukinović, a valjalo je izabrati i časnike, što je i izvršeno. Za kapetana konjanika ('Magister equitum') izabraše Dragutina Lobea, a kapetana pješaka Đuru Baloga.“

Prikaz Požege iz 1880. godine

U vremenu od 1848. do 1850. godine pripadnici konjaničke čete, kao i dio pješaka čine okosnicu 'Građanske narodne straže' osnovane u Požeškoj županiji 1848. kao pokušaj stvaranja hrvatske vojske pod patronatom bana Jelačića na lokalnoj razini. Nakon njezinog raspuštanja 1850. godine, pripadnici 'Građanske čete' vratili su se svojim dužnostima.

Prvo Vatrogasno spremište Dobrovoljnog
vatrogasnog društva Požega iz 1884. godine

'Građanska četa' aktivno djeluje do 1871. godine, a pasivno još dvije godine, odnosno do 1873., kada je raspuštena. Svrha 'Građanske čete' u posljednjih nekoliko godina njena postojanja sastojala se od čisto paradne uloge pri svečanostima, obredima i dočecima uglednika kada su svojim elegantnim i živopisnim odorama, te samom pojavom i pucanjem uveličavali spomenute događaje. Prestali su djelovati odlukom Gradskog poglavarstva, 31. srpnja 1873. godine.

časnici DVD-a Požega

Julije Kempf potrudio se zabilježiti i imena posljednje garniture časnika, pa navodi:

„Evo imena posljednjih časnika pješačke čete od godine 1873.: Satnik Ante Trnačić, natporučnik Ivan Sadil, potporučnici Franjo Marinović i Ivan Kojkić, stražmeštri Ivan Klobučar i Mato Kepić, vodnici Franjo Vahtarić, Pavo Petrić i Josip Wolf, desetnici Lovro Farbašić, Karlo Grunwald, Josip Vidaković, Ivan Ferković, Đuro Andraški, Josip Keverin i Ivan Tancoš. Svih pješaka bijaše te godine 61. (...)“.

Julije Kempf

Svaka od sastavnica 'Građanske čete' imala je pravo na svoju zastavu. Konjanička je zastava bila plava u obliku lastina repa (oblik koji je i inače prevladavao u konjaničkim jedinicama). Na svom reversu imala je lik sv. Florijana (oslikana svila sa kratkim resama) dok je na aversu bio grb grada Požege koji sa strana obavijaju (plava slijeva i crvena zdesna) trake koje se spiralno uzdižu do petozube krune na vrhu. Na plavom svilenkastom damastu zastave ističu se rukom vezeni detalji (mjesec, zvijezde i cvijeće; te obod zastave). Autor ovih slika (prema J. Kempfu) je poznati hrvatski slikar Ferdo Kikerec, koje je kao aplikacije na platnu zastave, dao izraditi o svom trošku požeški trgovac Đoko Ilić. Posljednjih je 9 članova konjaničke čete sa satnikom Dragutinom Lobeom pod vodstvom, svoju još nedovršenu zastavu 11. travnja 1875. godine predalo dobrovoljnom vatrogasnom društvu. Posveta zastave učinjena je 3. srpnja 1875.g. uz prigodni ceremonijal, u župnoj crkvi sv. Terezije. Blagoslov zastave obavio je požeški župnik i opat Ivan Thaller, a kuma zastavi bila je grofica Ljudevita Janković, supruga bivšeg velikog župana i dobrotvora Julija Jankovića. No, zbog spriječenosti, u crkvi ju je zamijenila Marija pl. Kraljević, supruga požeškog župana Miroslava pl. Kraljevića.

Vatrogasno spremište Dobrovoljnog vatrogasnog društva
Požega iz 1884. godine, pored zgrade Gimnazije

O posveti zastave građanstvo je obaviješteno prigodnim tiskanim programom koji je nosio naslov: „Program svetčanostnih prigodom posvećenja zastave požeškog Dobrovoljnog vatrogasnog društva“. Posveti su bili nazočni i predstavnici Dobrovoljnih vatrogasnih društava iz Nove Gradiške i Slavonskog Broda.

proslava 50 god. Vatrogasnog društva Požega 1924.g.

Za jačanje društvenih aktivnosti 'zabijanjem' srebrnih čavala u dršku zastave građanstvo je davalo priloge, a prihodom od večernjeg koncerta pod ravnanjem Vilima Justa, glazbenika i aktivista Društva, osnovana je zaklada za požarom nastradale aktivne članove.

Na zastavi se na prednjoj i stražnjoj strani nalaze se zanimljivi motivi vezani uz vatrogastvo i grad Požegu. Na svilenoj podlozi plave boje, s obje strane, izvezeni su svilom cvijetni motivi uokvireni stiliziranim viticama. Na donjem kraju zastava je trokutasto usječena do trećine dužine a rubovi su ukrašeni svilenim resama.

današnji grb grada Požege

Na prednjoj strani (aversu) zastavu krasi uljana slika sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, u odori rimskog vojnika. Slika ovalnog oblika ukrašena je svilenim vezom a oko nje izvezeno je jedanaest zvijezda te mjesec u gornjem desnom kutu.

Prva zastava DVD-a Požega iz 1875.g.
dar 'Građanske konjičke čete'

Na stražnjoj strani (reversu) nalaze se grb grada Požege. Likovno rješenje i grba grada Požege koristi se od početaka 18. stoljeća, a službeno od 1. rujna 1765. godine, kada je Požega dobila status slobodnog i kraljevskog grada. Na ovalnoj plohi, s lijeve i desne strane likovi su dvaju orlova, simbolu dvodijelne kraljevine Austrije i Mađarske. Na gornjem kraju je kruna, a ispod nje plava pozadina neba na kojem se nalazi antropomorfno sunce, orao raširenih krila te polumjesec i zvijezda. U donjem dijelu nalaze se zidine s tri kule, od kojih je središnja s otvorenim vratima. Po raspuštanju 'Građanske čete' konjanici predaju svoju zastavu novoosnovanom Dobrovoljnom vatrogasnom društvu grada Požege, što je bilo i za očekivati jer su raspuštanjem 'Građanske čete' mnogi nastavili svoj rad kao pripadnici vatrogastva.

stražnja strana

Zastava Građanske pješačke čete bila je pravokutna sa crvenom svilenom podlogom sa vezenim uresima (mjesec, zvijezde, vijenac) . Na svom aversu ima u zlatnom okviru grb grada Požege (zanimljivost je da kule na grbu nisu četvrtaste nego okrugle), dok su na reversu likovi sv. Florijana i sv. Roka. Zastava i slike su uokolo ukrašene zlatnim resama.

zastava 'Građanske pješačke čete' sa sv. Florijanom

I današnji grb grada Požege slijedi tradiciju grba iz 18. stoljeća te nosi slične karakteristike. Aktualni grb grada Požege sastoji se od plavog štita obrubljenog barokno ukrašenim okvirom a u polju se nalaze zidine s tri kule iznad kojih je zlatni orao raširenih krila, između srebrnih polumjeseca i šesterokrake zvijezde. Na vrhu, iznad orla, je zlatno sunce sa zrakama. Središnja kula je s otvorenim gradskim vratima.

stražnja strana

Zastava DVD-a Požega bila je u službenoj upotrebi od 1875. do 1945. godine. Vjerojatno zbog neprikladnih i anakronih simbola za doba socijalizma, sv. Florijana i krune, zastava je stavljena izvan upotrebe te je pohranjena u muzej grada Požege.

današnji Vatrogasni dom DVD-a Požega

Tek 2. svibnja, 1953. godine, na Dan vatrogastva, na svečan način požeškim vatrogascima uručena je nova zastava sa socijalističkim obilježjima. Iznad grba Socijalističke Republike Hrvatske ispisano je Dobrovoljno vatrogasno društvo, a ispod grba Slavonska Požega.

Uspostavom samostalne Republike Hrvatske, 1991. godine, izvan upotrebe stavljena je pak zastava iz 1953. godine, a restaurirana je stara zastava iz 1875. Prigodom 120. obljetnice DVD Požega, 1995. godine posvećena je nova zastava Društva.

današnja zastava DVD-a Požega