Sveti Florijan: Profesionalni vatrogasac i njegova obitelj - jedini stanovnici sela Sv. Florijana kod Klanjca

Sveti Florijan, među tri je zagorska zaselka koji imaju manje od deset stanovnika. Po posljednjem popisu ima ih sedam. No, cijelo selo čini samo jedna obitelj – Harapin.

obitelj Harapin u Florijanovcu 2011.g.

– „Sami živimo u cijelom selu, no za budućnost Svetog Florijana ne treba se brinuti. Imam četiri sina i netko od njih sigurno će ostati živjeti ovdje na poljoprivredi“ – rekao je glava obitelji danas 43.godišnji Nikola Harapin prilikom intejvjua 2011.g. Uz Nikolu i suprugu Mariju, te njihovo četvero djece, na posljednjem popisu stanovništva kućanstvu pribrojila se i Nikolina sestra Nikolina.

selo Sv. Florijana - Florijanovec

Iako Nikola radi kao profesionalni vatrogasac u Javnoj vatrogasnoj postrojbi u Klanjcu, obitelji je poljoprivreda na prvome mjestu.

vatrogasci DVD-a Klanjec i 'Zagorske vatrogasne postrojbe'

– „Teško je živjeti na poljoprivredi, ali radimo, mučimo se da nešto stvorimo, valjda će djeci jednog dana biti bolje“ – kaže Nikola.

Na pitanje kako je živjeti sam u selu, kaže kako to ima i svojih prednosti, ali i nedostataka.

– „Kad si sam u cijelom selu, a k tome još se baviš i hranjenjem stoke, prednost je ta što ti nitko od susjeda ne može prigovoriti da mu smrdi gnoj iz štale i s tim tu nema nikakvih problema. No, nedostatak je što si sam i što nikoga od susjeda ne možeš pozvati na kavu, na gemišt, nemaš s kime popričati, cijeli dan si sam. Meni je još dobro jer radim kao profesionalni vatrogasac pa odem u društvo, no žena koja drži tri ugla kuće i četvrti još potpomaže“ – sigurno je puno teže.

selo u blizini kapele sv. Florijana

„I djeci je daleko od škole. Do Klanjca moraju pješačiti puna četiri kilometra. Za ljetnih mjeseci je dobro, no zimi zna zapasti snijeg i onda je puno teže“ – kaže Nikola.

Da bi obradili stotinjak hektara zemlje, Harapini imaju traktor i traktorske prikolice, a kad se sprema sijeno ili radi neki veći posao, u pomoć dođe i prijatelj iz susjednog sela.

golemi pašnjak za ispašu stoke

– „Puno je zagorskih sela gdje žive samo stariji, mladi odlaze, no ja ipak vidim perspektivu na selu. Kad bi bilo malo više razumijevanja i poticaja, puno bi više mladih ostajalo na selu, posebno sad kad ljudi iz dana u dan sve više ostaju bez posla“ – kažu Harapini.

Do sela Svetog Florijana dolazi se uskom asfaltiranom cestom te se kada se dolazi iz smjera Klanjca mora proći pokraj poklonca gdje se hodočasnik namjernik prekriži ispred raspela kojeg je još 1945.g. podigao pokojni Janko Podlesek na spomen sina Ivana poginulog na Križnome putu, a koje se nalazi u sklopu imanja. Na području Grada Klanjca nailazimo na brojna takva pučka raspela koja su podigli pobožni pojedinci na vlastitom zemljištu i vlastitim sredstvima ili grupa mještana. Raspela i okoliš i danas uređuju vlasnici, nasljednici ili okolni mještani, kao u ovom slučaju g. Nikola Harapin na čijem se imanju nalazi.

raspelo kada je prvotno podignuto krasio je natpis:
'U spomen na Hrvatske rodoljube pogubljene 45.
Lahka im Hrvatska zemlja.'

U prijašnja vremena, dok su se ljudi više kretali pješice, često se pred njima mogla primijetiti grupica težaka u kratkome odmoru i molitvi na putu do njivica ili gorica. Kroz dan, u dnevnoj žurbi, prolaznici bi se samo naklonili Raspetom, a muškarci skidanjem kape u hodu pozdravljali supatnika. U predvečerje pak moglo se vidjeti težaka naslonjena na motiku, kosu ili neki drugi alat kojim se služio u cjelodnevnoj težačiji, sa šeširom u ruci uronjenog u razmišljanje pred Raspetim. Bilo je to mjesto kratkog tjelesnog odmora i duhovne okrepe prije dolaska u svoj dom, gdje su ga očekivala gladna usta brojne dječice te gladno blago u štali koje je prije počinka još trebalo namiriti. Raspeti se doživljavao kao jedan od mještana pred kojim se nije moglo ništa skriti ni zatajiti, a isto tako nije se moglo od njega otići neutješen. U zahvalu za primljena dobra nikad se nije dogodilo da je križ ostao zaboravljen i neuređen a pogotovo za neki od blagdana. I prvo proljetno šumsko cvijeće našlo je mjesta pred likom Raspetog, a iz vrtova bi se prvi rascvali cvijet odnosio pred križ.

lokacija: Florijanovec br. 3, kod Nikole Harapina
koji održava raspelo

Kada se prođe raspelo i imanje sela Svetog Florijana dolazi se istim putem do kapele vatrogasnog zaštitnika koja je udaljena možda dvjesto koraka, koja je od davnina do danas za stanovnike Klanjca predstavljala mjesto hodočašća ovome velikom svecu zagovorniku od požara i zaštitniku Grada Klanjca.