'Kult sv. Florijana u Zagrebu' - List 'Nova Hrvatska' 1943.g.

Donosimo dio članka iz lista 'Nova Hrvatska' iz 1943.g. iz kojega se mogu vidjeti mnogi povijesni podaci vezani za požare u gradu Zagrebu i potrebu zagrebačkih građana da se stave pod zaštitu sv. Florijana i dostojno proslave njegov dan. Interesantno je za primijetiti kako su vatrogasna društva od 1711.g. obilježavale Florijanovo svetom misom i procesijom, čime su uvelike doprinijeli magistrati grada Zagreba 1711.g. jednoglasnim zaključkom da se dan sv. Florijana slavi kao javni i mjesni blagdan, odnosno da bude i neradni dan. Članak potpisuje stanoviti E. L.

sv. Florijan - katedrala Zagreb

„Kult sv. Florijana je gotovo obćenit u katoličkoj crkvi, a svakako je vrlo star. – Odpočeo je svakako u Gornjoj Austriji, kao zaštitnika od vode i vatre. On je zaštitnik Gornje Austrije, a vrlo poštivan u nekadašnjim austrijskim nasljednim zemljama. Osobito takodjer u zemljama slovenačkima. Prikazuje se naročito kao rimski vojnik, koji lieva vodu iz kabla na goruću kuću ili crkvu.

Svetkovina Florijanova slavi se na 4. svibnja. Florijanski dan bilježi i kalendar zagrebačke stolne crkve XIII. – XIV. stoljeća. Osim ovoga bilježi izkaz svetaca još i ove svetce istoga imena na 3. ožujka, te Florijana, Calanika s 58 drugih mučenika na 17. prosinca.

kip sv. Florijana na zagrebačkoj katedrali
(sa desne strane na ulazu glavnih vrata)

Kako znamo grad Zagreb stradao je nekoliko puta od velikih požara, naročito u XVII. stoljeću. Na drugi dan Duhova god. 1624., kad je oko 9 sati u noći udario grom u stolnu crkvu, koja je zajedno s biskupovom palačom izgorjela. God. 1644. na  dan 29. ožujka porodila se je vatra u gornjem gradu, kad pogorješe crkva sv. Marka, isusovački kolegij, crkva sv. Katarine i mnogo gradjanskih kuća. Vihar prenese vatru i na Kaptol, koja uništi krov stolne crkve, viećnicu, biskupski dvor i sve kanoničke kurije. G. 1674. opet se porodio požar u gornjem gradu u kući gradskoga sudca. Sve je pogorjelo osim isusovačke škole, Kapucinskog trga, i samostana te triju kuća. 14. lipnja 1704. uništio je požar velik dio kanoničkih kurija. Manjih požara bilo je 16. rujna 1730. i 30. svibnja 1731.

Gorke i strašne uspomene na ove katastrofalne požare, usadile su u srce zagrebačkih gradjana veliko poštivanje sv. Florijana. Zacielo nastojanjem i po želji ovih zagrebačkih gradjana poradilo se i u Zagrebu, da se Florijanovo dostojno slavi.

list 'Nova Hrvatska', svibanj 1943.g.

Kad se je g. 1711. na 3. veljače obdržavala obnova gradskog magistrata, stavljena je kao prva točka magistratskih zaključaka,

»da je jednoglasno zaključeno, da se dan i blagdan sv. Florijana obdržava kao javni i mjestni blagdan«

(Ut dies et fertum sancti Floriani pro publico perto puri observetur), to jest da bude neradni dan. (Protoc. restaurationum 1711. u grad. arkivu).

Odtada taj blagdan slave vatrogasna družtva svečanom misom i procesijom.“

(Izvor: list 'Nova Hrvatska', Zagreb, br. 105., 5. svibnja 1943.g.)

W. Banutay, Požar Kamenitih vrata, ulje na lesonitu ⃰

⃰ prikaz požara na kamenitim vratima 1731.g., iza kojih se u pozadini vidi stari toranj zagrebačke katedrale koja je stradala u potresu 1880.g.