29. siječnja 2021.

Analiza arhitekture crkve Sv. Florijana

Kapela sv. Florijana longitudinalna je građevina s jasno naglašenom trodijelnom podjelom prostora koju čine ulazni dio, brod i svetište. Sa sjeverne strane svetišta nalazi se sakristija. Kapela je nepravilno orijentirana s ulaznim dijelom sa zvonikom na sjeveru i prostorom ispod pjevališta nadsvođenim križno-bačvastim svodom. Brod je u tlocrtu pravokutan sa zakrivljenim uglovima, a sastoji se od tri traveja razdijeljenih pilastrima. Nadsvođen je bačvastim svodom sa susvodnicama. Zidovi su unutra posve bijeli sa šest zidnih oslika u svodu broda. Svetište je blago povišeno, zaključeno s tri stranice oktogona, osvijetljeno dvama prozorima pravokutne osnove i polukružnog zaključka. Nadsvođeno je bačvastim svodom sa susvodnicama. Sakristija je u tlocrtu pravokutna sa zakrivljenim uglovima. Pilastri kojima je artikulirana unutrašnjost izvedeni su s nekoliko profilacija ravnih linija. U unutrašnjosti je crkva opremljena s jednim oltarom u svetištu i dvama bočnim oltarima u lađi crkve kao i propovjedaonicom u lađi naslonjenom na zapadni zid crkve. U lađi su također smještene drvene klupe.


crkva Sv. Florijana, (fotografirano o. 1981. godine)


Pročelje crkve u obliku je kvadrata iznad čije se središnje osi izdiže zvonik čija je donja polovica spojena s donjim dijelom pročelja i atikom s konkavnim linijama koje završavaju volutama. Može se horizontalno podijeliti na tri zone odijeljene gređem koje čine donji dio pročelja i zabatni dio iznad kojeg se uzdiže gornji dio zvonika. Donja zona pročelja kvadratne je osnove i vertikalno je podijeljena pilastrima na tri dijela. Središnja os odijeljena je od bočnih dvama pilastrima od kojih jedan pilastar prekriva polovicu drugog. U središnjoj osi nalazi se portal iznad kojeg su vertikalno raspoređena dva otvora: veći i manji. Oba otvora su u obliku uspravnog pravokutnika samo što je veći otvor zaključen ravnim zaključkom sa zakrivljenim krajevima s time da je promjer zaključka manji od samog promjera otvora, a manji otvor je zaključen polukružnim završetkom. Okviri prozora se također razlikuju; veći prozor ima bazu koja se sastoji od četiri tanke profilacije i okvir koji prati cijelo tijelo prozora s tankom profilacijom. Okvir manjeg prozora prati tijelo prozora, a u sredini je artikuliran jednom tankom profilacijom. Portal je u obliku uspravnog pravokutnika zaključen jednako kao i prozor iznad portala: ravnom linijom sa zakrivljenim bočnim dijelovima čiji je promjer manji od samog promjera tijela portala. Dovratnici i nadvratnik spojeni su u okvir portala koji prati tijelo portala s time da u donjim dijelovima okvir ima jasno naglašenu bazu. Oko okvira nalazi se još jedan okvir nepravilnog oblika i zaključen koso postavljenim volutama koje se spajaju. S bočne strane tog okvira nalaze se volute i sa svake strane po jedan lambreken. U podnožju, ispred samog portala nalazi se jedna stuba naglašena jednom polukružnom profilacijom. Bočni dijelovi donje zone artikulirani su dvama otvorima od kojih je jedan slijepi otvor istog oblika kao i portal s kojim je horizontalno i u osi, dok je drugi otvor prozor oblika uspravnog pravokutnika zaključenog zakrivljenim zaključkom. Bočni prozori se kao i portal sastoje od dvostrukog okvira od kojih jedan okvir prati tijelo prozora, a drugi je nepravilnog oblika zaključen zakrivljenim završetkom istaknutim prema van koji se sastoji od nekoliko profilacija. S bočnih strana tog okvira također se nalaze volute. Baza prozora se sastoji od četiri profilacije. Četiri bijela pilastra donje zone naglašena su za razliku od žuto obojenog pročelja. Pilastri imaju neobojanu bazu, jednostavan pravokutni kapitel iznad kojeg se nalazi gređe. Iznad gređa nalazi se još jedno gređe koje kontinuirano spaja pilastre koji omeđuju središnju os i rubne pilastre. Nakon njega slijedi kratak dio tijela pilastra te kontinuirano gređe duž cijelog pročelja istaknuto prema van koje razdvaja donju zonu pročelja od gornje. Gornja zona pročelja počinje s visokom zonom atike u koju ulaze i baze pilastara koji omeđuju središnju os. Pilastri imaju uklade duž cijelog tijela unutar kojih se nalaze lambrekeni i stilizirane kapitele iznad kojih se nalazi gređe koje kontinuira duž tijela zvonika. Iznad tog gređa nalazi se kratak dio tijela pilastra nakon kojeg dolazi gređe koje razdvaja donji dio zvonika od gornjeg. Donja polovica zvonika spojena je sa zonom atike kosim istakom konkavnim linijama koje završavaju volutama. Iznad voluta i iznad kosog istaka nalazi se skulpturalna dekoracija. U središnjoj osi između pilastra nalazi se uokvirena niša zaključena stlačenim lukom unutar koje se nalazi skulpturalna dekoracija. Iznad niše nalazi se mali kvadratni prozor s okvirom naglašenih uglova. U posljednjoj zoni zvonika nalaze se pilastri koji su u istoj osi kao pilastri koji uokviruju središnju os pročelja. Oblikovani su jednako kao i pilastri srednje zone pročelja osim što vijenci kontinuirano uokviruju okrugli sat na vrhu zvonika. Ispod sata nalazi se prozor u obliku uspravnog pravokutnika zaključen stlačenim lukom s okvirom i naglašenim zaglavnim kamenom. Prozor ima bazu i parapetnu zonu s konzolama s lambrekenima koje spaja ploha s donje strane zaključena simetričnom zakrivljenom linijom.


pročelje crkve Sv. Florijana


Bočna pročelja artikulirana su lezenama i pravokutnim prozorima polukružno zaključenim. Budući da je kapela orijentirana sjever-jug, bočna pročelja nalaze se s istočne i zapadne strane. Istočno pročelje podijeljeno je lezenama na četiri vertikalna polja. U jednom polju nalazi se sunčani sat i dekorativni kružni motiv, a ostala tri polja artikulirana su prozorima. U središnjem od ta tri polja nalazi se bočni portal postavljen odmah ispod prozora s kojim je spojen time što konzole i zaglavni kamen luka portala nose bazu okvira prozora. Sam portal je u obliku uspravnog pravokutnika zaključenog stlačenim lukom, a naglašen je rustikom. Zapadno pročelje također je lezenama podijeljeno na četiri polja te artikulirano s ukupno dva prozora raspodijeljenih u drugo i četvrto polje odnosno u ritmu a-b-a-b. Duž cijele građevine u podnožju nalazi se kontinuirana bijela baza. Baza je prekinuta jedino u području glavnog i bočnog portala i slijepih niša oblikovanih poput portala na glavnom pročelju. Gornji dio zvonika je s bočnih strana izveden jednako kao i gornji dio zvonika s glavnog pročelja. Bočna pročelja su neposredno ispod krova zaključena gređem.


nacrt krovišta crkve sv. Florijana, 1796. godina


Izvor: Tihana Kušter, Diplomski rad: OD BOLESTI I VATRE. Zavjetne crkve Slobodnog kraljevskog grada Varaždina, Zagreb, 2017., str. 81-83.

Nema komentara:

Objavi komentar