Kiparstvo je grana likovne umjetnosti; vrsta likovnog izražavanja trodimenzionalnim oblicima i tijelima - skulpturama; umjetnost oblikovanja volumena u prostoru.
Neki teoretičari umjetnosti, npr. Marcel Bačić, strogo
razlikuju termine skulptura (lat. sculpere = sjeći, rezati) i
plastika (grčki plassein = oblikovati) Kod skulpture praktično
se radi o oduzimanju materijala od površine umjetničkog djela, npr. drveta kod rezbarenja,
a kod plastike se radi o modeliranju materijala, npr. gline. Ovo značenje
termina već implicira njihova etimologija .
Za razliku od slike koja ima samo dvije dimenzije
(visinu i širinu), kip ima i treću – dubinu; kiparsko djelo se može
osjetiti, odmjeriti, pa i "pročitati" dodirom ruke, tj. taktilno –
opipati. Stoga kiparsko djelo promatramo drukčije nego sliku. Da bi smo ga sagledali
u cjelini, valja ga vidjeti sa svih strana. Za razliku od slike koja ima samo
jednu kompoziciju, kiparsko djelo sadrži toliko kompozicija, koliko ima kutova
gledanja (svakim pomakom motrišta gledanja mijenja se odnos dijelova skulpture
prema cjelini).
Zastanimo na trenutak i zapitajmo se koji su sve
postupci potrebni da bi od drveta iz šume nastala skulptura izložena u
prostoru. Razmislimo također o tome kojim se sve alatima kipari koriste
prilikom obrade drva.
Građevinski tehničar, grafičar, slikar i skulptor Gustav
Just, rođen je u Beču 1939.g. Slikar koji svojim slikama udiše
radost. Pogotovo tamo gdje im daje osobne fusnote koje šaljivo podcrtavaju
njegovu pažnju prema detaljima. Ali ne postoji ništa što Gustava
karakterizira samo bolje nego kad sam kaže: "Čini mi se da je najvažnije u
slikanju zadovoljstvo u njemu - manje rezultat nego radnja". Nekoliko
slikarskih putovanja već ga je odvelo u Istanbul, Njemačku i
Švicarsku. Glavni motiv, međutim, često ostaje njegov "voljeni"
Beč i okolica. Stoga nije slučajno što je na svojim Internet stranicama sa
javnošću podijelio upravo fotografije nastanka skulpture u drvetu voljenog
austrijskog sveca, zaštitnika vatrogasaca sv. Florijana. Ljubav prema izradi
skulpture u drvetu počinje od 1957.g., a drvo je postalo i njegova
profesionalna preokupacija. 1960. završio je tehničku škola za izradu
namještaja / HTL Mödling, te 1964.g. viši odjel za drvnu tehnologiju / HTL
Mödling radeći kao građevinski tehničar, dizajner namještaja i dizajna interijera. 1982.g. polaže majstorski ispit u stolarstvu, te postaje nastavnik
na HTL Mödling u Austriji.
Izvor: www.gustavjust.at
Nema komentara:
Objavi komentar