Naselje i vatrogasni dom DVD-a Vratišinec pod zaštitom sv. Florijana

U dosad poznatim povijesnim izvorima, Vratišinec se prvi put spominje 1458. godine kao posjed grofova Celjskih pod imenom Bratrvsincz. Već 1478. spominje se kao Bratischinecz, 1636. godine kao Wratissnicz, a 1752. kao Vratissinecz. Prema nekima, naziv Vratišinec potječe od imenice brat, odnosno osobnog imena Bratiša ili Vratiša.

Vratišinec je rodno mjesto akademika dr. Vinka Žganca, poznatog etnomuzikologa, jednog od najzaslužnijih što je Međimurje danas dio Hrvatske.

kapelica sv. Florijana - Vratišinec

Vratišinec tijekom svih tih godina nije bio pošteđen od požara, od koji se posebno ističe požar u 19. stoljeću koji je poharao i uništio skoro pola sela. Kao zahvalu za očuvanje ostatka sela mještani su 1814.g. podigli kapelicu Sv. Florijanu. Kapelica i sam kip Sv. Florijana više je puta bio meta vandala koji nisu previše pažnje pridavali vatrogastvu pa je s godinama sama kapelica propadala. Članovi društva dobrovoljnim su radom 1996. godine povodom 70. obljetnice rada i djelovanja u potpunosti obnovili kapelicu Svetog Florijana, te ista sada krasi naselje Vratišinec.

unutrašnjost kapelice

sv. Florijan

Ista kapelica obnovljena je 2011. godine dok je 2014. godine obilježena 200-ta obljetnica izgradnje. Kroz povijest zabilježeno je nekoliko većih požara stambenih i nestambenih građevina, polja te tehničkih intervencija ispumpavanja i poplava potoka Brodec.

Dobrovoljno vatrogasno društvo Vratišinec osnovano je 19. srpnja 1926. godine i bez prestanka djeluje i danas. Inicijator za osnivanje vatrogasne čete, odnosno društva, bio je mjesni učitelj Antun Pelikan, dok su ostali osnivači bili Hinko Kroder – župnik, Roko Škvorc, Lovro Škvorc, Ivan Novak, Ivan Lisjak, Mijo Munđar, Valent Vugrinec, Antun Rihtarec, Andrija Kukovec, Antun Malekoci, Vinko Vrančić, Stjepan Leško, Mijo Petković, Martin Rihtarec i Đuro Štefanić. Na osnivačkoj skupštini odabran je i prvi predsjednik društva Antun Pelikan, dok je prvi zapovjednik postao Roko Škvorc.

Osnivači DVD-a Vratišinec

Dobrovoljno vatrogasno društvo Vratišinec svoj prvi vatrogasni dom na staroj lokaciji, na uglu Školske ulice i Ulice dr. Vinka Žganca izgradilo je i primilo na uporabu već na 10-tu godišnjicu osnivanja, odnosno 1936. godine. Izgradnja vatrogasnog doma zahtijevala je puno odricanja i dobrovoljnog rada, ne samo članova društva već i velikog dijela tadašnjeg stanovništva Vratišinca.

Stari vatrogasni dom - sprovod osnivača Roke Škvorc

Naravno, da sam vatrogasni dom i članstvo nije bilo dostatno za efikasnu zaštitu od požara i za obavljanje svih ostalih zadaća, koje su članovi društva sa entuzijazmom i voljom obavljali, već je bila potreba za nabavkom tehničke opreme, te zaštitnih, radnih i svečanih odijela. Veći dio sve potrebne opreme društvo je nabavljalo prije svega dobrovoljnim prilozima mještana, organiziranjem vatrogasnih zabava (u to vrijeme jedan od glavnih zabavnih događaja u Vratišincu), kao i iz raznih sponzorstava ili donacija od pravnih i fizičkih osoba, te institucija države, od tadašnjih kotareva, SIZ-ova za vatrogastvo općine Čakovec, pa do samostalne Općine Vratišinec. Dvije godina po osnivanju, odnosno 1928. godine društvo je nabavilo ručnu vatrogasnu štrcaljku, koja je i danas ispravna.

ručna vatrogasna štrcaljka

Po završetku II. svjetskog rata društvo društvo se popunjava mlađim članovima koji učestvuju u mnogim radnim akcijama na obnovi razrušene i opustošene zemlje. Tih godina dolazi do nagloga razvoja tehnike i ukupnog gospodarstva, što iziskuje i usavršavanje članova društva u radu sa suvremenom vatrogasnom tehnikom. Organiziraju se razni tečajevi, teoretski i praktični. 1956. godine društvo nabavlja se prvu motornu pumpu kapaciteta 250 litara u minuti, kojom se koristilo narednih 10 godina. 1960. godine članovi društva su na tadašnjem općinskom takmičenju Općine Čakovec u kategoriji pumpi do 300 litara u minuti osvojili 1. mjesto. Kako je motornu pumpu trebalo dopremati do požarišta, u početku je Upravni odbor društva zaduživao po dva mještana koji su imali konje ili traktor sa obvezom da priskaču u pomoć vatrogascima. Ovakvo rješenje nije bilo i konačno rješenje, jer su često zaduženi mještani morali ostavljati svoje poslove ili nisu ni bili kod kuće, već u polju i na poslu, pokrenuta je akcija nabavke motornog vozila, pa je već 1957. godine nabavljeno teretno motorno vozilo, prvo vatrogasno vozilo u mjestu, kojim se društvo koristilo narednih 5 godina.

Prvo vozilo vatrogasne čete Vratišinec

S obzirom da su se počela održavati i vatrogasna natjecanja, te se ukazala potreba za prijevoz članstva, na godišnjoj skupštini 1977. godine na prijedlog Upravnog odbora jednoglasno je donijeta odlika o nabavci kombi vozila. Nabavljeno je kombi vozilo “Zastava”, kojim se društvo koristilo sve do 1995. godine, kada je nabavljeno novo kombi vozilo “Volkswagen”. Prije nekoliko godina članovi DVD-a Vratišinec dobili su od prijatelja iz Austrije, FF Ebreichsdorf kombi vozilo “Volkswagen” kojim se koriste i danas.

kombi vozilo Volkswagen

U samom Vatrogasnom domu društvo je održavalo vježbe, sastanke i zabave i slično. Rad društva se u domu odvijao preko 50 godina, no iz raznih razloga (političkih i financijskih) stari vatrogasni dom je tijekom godina, posebice u 80-tim godinama prošlog stoljeća, bio prepušten propadanju uslijed nebrige i neulaganja u obnovu, te korištenja istog za djelatnosti za koje nije bio izgrađen (disko klub, proizvodni pogon privatnog poduzeća i dr.).

prvi predsjednik društva Antun Pelikan
matični list

Kako je zbog navedenih razloga sam stari vatrogasni dom bio sigurnosna prijetnja kako za članove društva, tako i za djecu koja su se igrala u blizini (u blizini je škola i igralište na kojima se djeca zadržavaju) tijekom 1994. godine stari vatrogasni dom je srušen.

današnji smještaj DVD-a Vratišinec

Odmah nakon toga, a već i prije osnivanjem samostalne Općine Vratišinec, uz veliko zalaganje dugogodišnjeg predsjednika društva Augustina Jezernika pokrenuta je inicijativa za izgradnju novog, adekvatnog vatrogasnog doma. Dogovaranje, različiti projekti i vizije izgradnje, te prije svega financijske mogućnosti i prioriteti Općine Vratišinec doprinijele su tome da su članovi društva na odluku i konkretan projekt za novi vatrogasni dom čekali 14 godina.

Posljednji ispraćaj prvog zapovjednika vatrogasne čete

Prije početka gradnje novog vatrogasnog doma na današnjoj lokaciji Društvo je dugi niz godina sav rad društva, kao i smještaj opreme obavljao u neadekvatnom vatrogasnom spremištu kojeg su dobili na korištenje u sklopu poduzeća Leško d.o.o.

Izgradnja vatrogasnog doma na današnjoj lokaciji

2008. godine Općina Vratišinec pronašla je financijske mogućnosti i političku volju za izgradnju novog objekta, ali nažalost osoba koja u velikoj mjeri zaslužna za donošenje ove odluke, dugogodišnji predsjednik Augustin Jezernik nije doživio realizaciju istog.

Izgradnja postojećeg vatrogasnog doma Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vratišinec trajala je tri godine, a vatrogasni dom službeno je otvoren 2011. godine. U izgradnji istog pomogla je Općina Vratišinec, posebice načelnik Zdravko Mlinarić, Međimurska županija, te nekoliko pravnih osoba i naravno sami članovi Društva. Novoizgrađeni vatrogasni dom nosi ime Augustina Jezernik u čiju je čast postavljena i prigodna spomena ploča.

spomen ploča ispod kipića sv. Florijana

mala kapelica sv. Florijana na vatrogasnom domu

Uz operativne članove Dobrovoljnog vatrogasnog društva Vratišinec u aktivnostima Društva sudjeluju i veterani, kao i vatrogasna mladež. Radu Društva pomažu i podupirajući članovi i to 300 domaćinstava iz Vratišinca, kao i Općina Vratišinec i nekoliko pravnih i fizičkih osoba iz Vratišinca.

Društvo se tijekom godine odaziva na razna natjecanja u svim kategorijama na kojima osvaja zavidne rezultate.

Zapovjedno, navalno vozilo i autocisterna

Kapelica sv. Florijana u selu Bobovica - Župa sv. Anastazije

Bobovica je selo (naselje) koje se nalazi u sastavu Grada Samobora, Zagrebačka županija, čija površina iznosi 2,21 km². Prema popisu stanovništva iz 2001.g. selo je imalo 279 stanovnika, smješteno u 73 obiteljska kućanstva. Kapelica sv. Florijana u Bobovici smještena je u središtu sela, u blizini autobusne stanice Bobovica 1.

kapelica sv. Florijana u Bobovici

Nakon višegodišnjih težnji mještana Bobovice 7. siječnja 2006. godine usvojena je odluka o gradnji kapelice svetog Florijana te se pristupilo odabiru lokacije. Potom se pristupilo izradi i prikupljanju potrebnih dokumenata, s čime se završilo do 6. veljače 2009. godine, kada se krenulo u izgradnju.

'Sv. Florijan moli za nas'

Izgradnja je započela 21. veljače 2009. godine, kada je postavljen i blagoslovljen kamen temeljac i zemljište u parku. U izgradnji je sudjelovala većina mještana, kako radom tako i donacijama, uz sufinanciranje župe sv. Anastazije i grada Samobora.

sv. Florijan u središtu sela

Kapelicu sa kipom svetog Florijana blagoslovio je 16. svibnja 2010. godine župnik Vlado Bogdan na prigodnoj svečanosti posvećenja sa misnim slavljem, uz prisutstvo samoborskog gradonačelnika g. Kreše Beljaka i njegovih zamjenika, pripadnika Vijeća mjesnog odbora, brojnih uzvanika, mještana odjevenih u narodne nošnje i vatrogasaca DVD-a Bobovica.

kamen temeljac za kapelicu Sv. Florijana

Uz kapelicu se nalazi i uređeni Park sv. Florijana, u kojemu se nalazi kamen sa zagrebačke katedrale kao minuli svjedok dijela njezine povijesti, čiji je Florijan drugotni zaštitnik.

Park Sv. Florijana

kamen sa zagrebačke katedrale

U parku se nalaze i klupice za odmoriti na koje posjetitelji mogu sjesti i zastati na trenutak od užurbanosti života, i pripadajući sadržaj za djecu u obliku ljuljački, tobogana i klackalica.

U kapelici se mise održavaju dva puta godišnje; u drugu nedjelju nakon blagdana sv. Florijana u 11.00 sati i pred Božić na Badnjak, kada je misa polnoćka u 20 sati. Mještani se okupljaju oko kapelice i na Veliku subotu uoči Uskrsa, kada je blagoslov jela u 16 sati.

kip sv. Florijana u kapelici

Kapelica sv. Florijan - Slani Dol

Slani Dol je selo smješteno na 480 m nadmorske visine gorskog hrbta Samoborskog gorja, udaljenog 7 km od grada Samobora, unatoč imenu koje ukazuje na položaj u dolini. Njegova površina iznosi 3, 93 km², i prema popisu iz 2001.g. selo broji 226 stanovnika te 64 obiteljskih kućanstava. Pri vedrom vremenu iz ovoga mjesta pružaju se prekrasni pogledi na gore sjeverozapadne Hrvatske (Medvednica, Ivanščica, Strahinjčica).

kapelica Sv. Florijana - Slani Dol

U selu se nalazi kapelica Sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca. Mala kapela u Slanom Dolu izgrađena je tijekom 1937. godine, a obnovljena je iz temelja 1987.g., u istim dimenzijama i na istome mjestu. Blagoslovio ju je, 8. kolovoza 1987.g., vlč. Ivan Horvat, tadašnji samoborski župnik.

Unutrašnjost kapele sadrži menzu oltara naslonjenu na zid i kip sv. Florijana, a u tornju se nalazi manje zvonce.

Sveti Florijan - Slani Dol

Kapela je ograđena ogradom i oko nje je cvjetnjak o kojem se brinu sami mještani. Kapela nema liturgijskih knjiga, posuđa niti ruha, nego se to u prigodi bogoslužja donosi iz župne crkve.

oltar kapelice

unutrašnjost kapelice

Slani Dol u bilo koje godišnje doba predstavlja posebnu sliku i mirnu oazu za izlet u prirodi, te idealno mjesto za hodočašćenje sv. Florijanu i planinarenje označenim planinarskim stazama do Japetića, Oštrca, Velikog Dola, Šoićeve kuće, gostinjca Sv. Bernarda i Gradišća. Ovdje se nalazi i šetnica – igraonica Škola po prirodi, u duljini tri km po obilježenom makadamskom i šumskom putu od Slanog Dola do Smerovišća i natrag.

U Slanom Dolu je na vrhu brijega smješten i Eko centar Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje, u kojemu je upravna zgrada Parka prirode s klupama i lijepim vidikom. U prizemlju je stalno otvorena izložba, koja prikazuje osnovna biološka i geološka obilježja Samoborskog i Žumberačkog gorja. U gornjoj prostoriji uređena je planinarska blagovaonica.

Svake godine u mjesecu svibnju, održava se u selu tradicionalno proštenje uz dan sv. Florijana. Misa u kapeli služi se u nedjelju nakon blagdana (4. svibnja) u 11 sati, kada se ujedno slavi i dan sela.