Donosimo dio članka iz lista 'Nova Hrvatska' iz
1943.g. iz kojega se mogu vidjeti mnogi povijesni podaci vezani za požare u
gradu Zagrebu i potrebu zagrebačkih građana da se stave pod zaštitu sv.
Florijana i dostojno proslave njegov dan. Interesantno je za primijetiti kako
su vatrogasna društva od 1711.g. obilježavale Florijanovo svetom misom i
procesijom, čime su uvelike doprinijeli magistrati grada Zagreba 1711.g.
jednoglasnim zaključkom da se dan sv. Florijana slavi kao javni i mjesni
blagdan, odnosno da bude i neradni dan. Članak potpisuje stanoviti E. L.
sv. Florijan - katedrala Zagreb |
„Kult sv. Florijana je gotovo obćenit u katoličkoj
crkvi, a svakako je vrlo star. – Odpočeo je svakako u Gornjoj Austriji, kao
zaštitnika od vode i vatre. On je zaštitnik Gornje Austrije, a vrlo poštivan u
nekadašnjim austrijskim nasljednim zemljama. Osobito takodjer u zemljama
slovenačkima. Prikazuje se naročito kao rimski vojnik, koji lieva vodu iz kabla
na goruću kuću ili crkvu.
Svetkovina Florijanova slavi se na 4. svibnja. Florijanski
dan bilježi i kalendar zagrebačke stolne crkve XIII. – XIV. stoljeća. Osim
ovoga bilježi izkaz svetaca još i ove svetce istoga imena na 3. ožujka, te
Florijana, Calanika s 58 drugih mučenika na 17. prosinca.
kip sv. Florijana na zagrebačkoj katedrali (sa desne strane na ulazu glavnih vrata) |
Kako znamo grad Zagreb stradao je nekoliko puta od
velikih požara, naročito u XVII. stoljeću. Na drugi dan Duhova god. 1624., kad
je oko 9 sati u noći udario grom u stolnu crkvu, koja je zajedno s biskupovom
palačom izgorjela. God. 1644. na dan 29.
ožujka porodila se je vatra u gornjem gradu, kad pogorješe crkva sv. Marka,
isusovački kolegij, crkva sv. Katarine i mnogo gradjanskih kuća. Vihar prenese
vatru i na Kaptol, koja uništi krov stolne crkve, viećnicu, biskupski dvor i
sve kanoničke kurije. G. 1674. opet se porodio požar u gornjem gradu u kući
gradskoga sudca. Sve je pogorjelo osim isusovačke škole, Kapucinskog trga, i
samostana te triju kuća. 14. lipnja 1704. uništio je požar velik dio kanoničkih
kurija. Manjih požara bilo je 16. rujna 1730. i 30. svibnja 1731.
Gorke i strašne uspomene na ove katastrofalne požare,
usadile su u srce zagrebačkih gradjana veliko poštivanje sv. Florijana. Zacielo
nastojanjem i po želji ovih zagrebačkih gradjana poradilo se i u Zagrebu, da se
Florijanovo dostojno slavi.
list 'Nova Hrvatska', svibanj 1943.g. |
Kad se je g. 1711. na 3. veljače obdržavala obnova gradskog magistrata, stavljena je kao prva točka magistratskih zaključaka,
»da je jednoglasno zaključeno, da se dan i blagdan sv. Florijana obdržava kao javni i mjestni blagdan«
(Ut dies et fertum sancti Floriani pro publico perto puri observetur), to jest da bude neradni dan. (Protoc. restaurationum 1711. u grad. arkivu).
(Izvor: list 'Nova Hrvatska', Zagreb, br. 105., 5. svibnja 1943.g.)
W. Banutay, Požar Kamenitih vrata, ulje na
lesonitu ⃰ |
⃰ prikaz požara na kamenitim vratima 1731.g., iza kojih
se u pozadini vidi stari toranj zagrebačke katedrale koja je stradala u potresu
1880.g.
Nema komentara:
Objavi komentar