Spomenik sv. Florijanu u Subotici (Суботица, Srbija)

Subotica (Град Суботица, mađ. Szabadka) je najsjeverniji grad u Autonomnoj Pokrajini Vojvodina (Srbija), udaljen svega 10 km od mađarske granice. Taj administrativni centar Severnobačkog okruga u pisanim dokumentima prvi put se spominje 7. svibnja 1391. godine, ali je zasigurno ovo mjesto puno starije, o čemu svjedoče brojna arheološka nalazišta po obodu grada, okolici jezera Ludoš i dr. U čestim i velikim seobama u ovaj utvrđeni grad došli su mnogi narodi: Hrvati, Mađari, Nijemci, Slovaci, Židovi, Srbi, Grci… Često su se mijenjali gospodari, ali i ime grada. Od prvog – 'Zabatka' 1391. - promijenjeno je više od 200 naziva, od kojih su najkarakterističnija imena: 'Szent-Maria', 'Maria-Theresiopolis', 'Maria Theresiastadt', 'Szabadka' i 'Subotica'. Izvori na njemačkom bilježe i oblik 'Sawatitz'. U samoj Subotici nađeni su veoma značajni srednjovjekovni nalazi kod franjevačke crkve, a 2003.g. arheolozi su iskopali i temelje rimokatoličke seoske crkve iz 13. stoljeća. Franjevci su općenito bili vrlo značajni za Hrvate u Subotici, ali i za osnivanje i opstojnost samog grada.

Sv. Florijan, dopisnica

Sudbinu ovog mjesta bitno je određivao položaj na putu između Europe i Azije, a povijesno na granici dvije sukobljene sile – Ugarske i Turske. Izgrađena na vjetrometini, na raskrižju putova, ovaj je grad oduvijek bio mjesto burnih povijesnih događaja. Višestoljetne borbe u prošlosti imale su za posljedicu brojna pustošenja kroz palež, ali i brojne druge prirodne nepogode koje su potaknule braću franjevce za zagovornu molitvu sv. Florijanu, što je rezultiralo izradom spomenika 1926.g. sa natpisom na postolju:

SV. FLORIJANE ZAŠTITNIČE NAŠ
OD STRAŠNA OGNJA BRANI NAS!

Spomenik sv. Florijanu podignut je i posvećen na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na Nebo (Velika Gospa) 15. kolovoza 1926. godine u parku ispred franjevačke crkve i samostana. Inicijativa je potekla od samih redovnika koji su još od 1925.g. počeli prikupljati dobrotvorne priloge za podizanje ovog zavjetnog spomenika. Zaštitnik od požara sv. Florijan prikazan je kao rimski vojnik koji polijeva vodu na malu kućicu koja gori.

sv. Florijan na staroj lokaciji

Prvo predloženo mjesto za spomenik, bilo je ispred nekadašnje Više trgovačke škole, odnosno Akademije. Neki franjevci su bili protiv te lokacije jer je u istoj zgradi bila šegrtska škola čiji polaznici bi vrlo vjerojatno uništavali skulpturu. Oni su predlagali poziciju niže na tada prostranom Zrinjskom trgu (gdje je danas početak 'mlečne pijace').

Zrinjski trg - nekadašnji izgled današnje pijace,
pri dnu je Trgovačka škola

Ipak, njegovo konačno odredište, kako se tada mislilo, bilo je – u parku ispred Franjevačke crkve Sv. Mihovila.

podizanje spomenika ispred franjevačke crkve

Subotička skulptura sv. Florijana u tradicionalnom prikazu sa odorom rimskog vojnika oblikovana je znalački i vješto je isklesana. Izrađena je prikupljenim milodarima vjernika grada Subotice i uz „veliki novčani doprinos Mihajla Lagllera i supruge mu Katarine Katona“.

Prvotno je bila postavljena na visoki obelisk u skladu sa umjetničkim tokovima vremena. Pet piramidalno postavljenih kamenih blokova vodilo je do podnožja skulpture sa gornjim ukrašenim rubom koji nosi njezinu bazu. Postavljanje spomenika i izradu postolja izveo je kamenorezac Janos Palatinus; dok se samoj skulpturi ne zna autor, ali je na osnovu rada jasno kako je bio školovani umjetnik.

kamenorezac Janos Palatinus

potpis 'Palatinus' pri dnu spomenika

Spomenik je iz nekadašnjeg parka na Trgu cara Jovana Nenada 1975.g. premješten na današnju lokaciju pored zadnjeg dijela apside Bazilike sv. Terezije Avilske, jer se našao na putu budućoj aveniji koja je trebala tuda proći.

Bazilika Sv. Terezije Avilske

spomenik u parku

Smješten je u sjeni bazilike, u hladu, što je isto kao da je u mraku nekog podruma. Time je postao sakriven od očiju javnosti, jer svaki spomenik se postavlja kako bi bio negdje na vidljivom mjestu, na kojem će dominirati. Tom prilikom spomeniku sv. Florijana oduzeta su dva segmenta obeliska i četiri stepenice kako bi se skulptura ambijentalno uklopila. Piramidalno postavljeni blokovi su uklonjeni, čime je prekrasno isklesana skulptura degradirana kako bi bila postavljena u "nivou promatrača".

sramoćenje spomenika sv. Florijana

„Spomenik je iz parka na Trgu cara Jovana Nenada izmješten u neposredno okruženje bazilike sv. Tereze Avilske 1975. godine uz suglasnost crkve (...) Dislokacija zavjetne skulpture (...) pravdana je svojevremeno namjerom da se osmisli prostor ispred tadašnjeg Radničkog sveučilišta, kao prostrani trg za manifestacije“, piše povjesničar umjetnosti Bela Duranci u publikaciji 'Javni spomenici opštine Subotica', čiji je nakladnik 'Međuopćinski zavod za zaštitu kulture Subotica', 2001. godine.

Po tadašnjem važećem „Detaljnom urbanističkom planu centra“ ispred današnjeg kompleksa Otvorenog sveučilišta trebao je prolaziti „Novi bulevar“ s četiri prometne trake i stoga je neshvatljivo i proturječno da se tu planirao jedan „trg za manifestacije“. Osim spomenika sv. Florijana, izmješten je tada i najstariji gradski spomenik Sveto Trojstvo. Izmještanje dva sakralna spomenika koji su bili na pravcu te buduće prometnice pravdano je planiranom avenijom.

Od tada je prošlo dosta vremena i trg se sada zove 'Trg franjevaca'. U međuvremenu je Sv. Trojstvo konačno vraćeno na staro mjesto, kako je to obećao tadašnji prvi čovjek općine. Obećao je i vraćanje sv. Florijana na prvobitnu lokaciju. Ali, tu sad postoji jedna "pravna smicalica" a to je da je po zahtjevima MZZK Subotica na toj jedinoj lokaciji u staroj jezgri grada obvezno prethodno arheološko istraživanje. To praktično znači da onaj tko želi vratiti spomenik, mora cijeli bivši trg prekopati najmanje metar i pol dubine, što predstavlja veliki projekt i znatno povećava izdatke.

Tvrtka "LEHNER" očistila je 2008.g. dugogodišnje naslage pljesni, algi, mahovine, lišajeva i grafita sa spomenika. Naneseni slojevi na spomenik trebaju ga učinkovito štiti od svih vrsta aerozagađenja.

devastacija spomenika (prije čišćenja)

Zaštitnik od požara, kojem se vatrogasci i vjernički puk mole za zagovor, 'skraćen i u zapećku' čeka bolju budućnost.

sv. Florijan, Subotica