Sveti Florijan u Ilustriranoj svjetskoj enciklopediji 'Sveci' autorice Tesse Paul

Ilustrirana svjetska enciklopedija, autorice Tesse Paul u suradnji sa savjetnikom velečasnim Ronaldom Creighton-Jobe, izašla je u originalu pod naslovom 'Saints' 2009.g. u izdavačkoj kući Anness Publishing Ltd, dok je u Hrvatskoj prevedena i objavljena u Rijeci 2010.g. od strane nakladnika LEO-COMMERCE d.o.o. pod naslovom 'Sveci'. Hrvatsko izdanje uredio je g. Leonardo Marušić, prijevod izvršila gđa Rajna Maršanić-Jovanović, dok je recenzent bio prof. dr. sc. Milan Špehar.

Ovaj ilustrirani enciklopedijski priručnik „istražuje religijsku i socijalnu povijest kršćanskih svetaca od Svete obitelji i apostola preko srednjeg vijeka do današnjih dana. Obuhvaća životopise svetaca, s povijesnim informacijama o vremenu u kojem su živjeli, koja su sveta djela izvodili, njihove spomen-dane i zaštitništvo.

Posebne tematske stranice istražuju sve aspekte svetosti, od mučeništva, hodočašća i djece-svetaca do čudesa, neuništivosti tijela i relikvija. Sadrži iscrpne popise spomen-dana svetaca zaštitnika.

S više od 500 izuzetnih fotografija, uključujući umjetničke slike, kipove i artefakte.“

Budući da se na ovoj stranici bavimo proučavanjem sv. Florijana, pogledajmo što se u enciklopediji donosi za sv. Florijana na 243. stranici.

„Obraćeni rimski časnik, Florijan se pridružio progonjenim kršćanima i bio je mučen, a zatim utopljen u rijeci Enns. Njegov tijelo se sačuvalo i njegove relikvije pohranjene su u njegovu svetištu u opatiji Sv. Florijana u Linzu.“

- Odmah upada u oči lektorska pogreška „Njegov tijelo“, kao i u kazalu na 253. stranici gdje umjesto imena na hrvatskom jeziku „Florijan“ stoji na engleskom „Florian“. U knjizi nije naveden lektor.

- Na mjestu ukopa sv. Florijana sagrađena je opatija (prvotno je pripadala benediktincima, dok je kasnije prešla u ruke augustinaca) u mjestu Sankt Florian, a ne u Linzu. Gradić Sankt Florian sa oko 6000 stanovnika udaljen je 15-tak km od Linza, u kojemu se ne čuva tijelo jer nije sačuvano. Stoga je navod u Enciklopediji pogrešan, iako se na naslovnici knjige navodi kako je ovo „pouzdan priručnik o životima i djelima više od 500 svetaca“. U mjestu Enns koji je 10 km udaljen od Sankt Floriana gdje je opatija, nalazi se crkva sv. Lovre u kojoj su pohranjene kosti 40 drugova mučenika. Njihove relikvije čuvaju se ispod glavnog oltara u kamenom koritu, kojima je kardinal Karol Wojtyla, kasniji papa Ivan Pavao II. prilikom posvećenja oltarnog bloka pridružio relikviju sv. Florijana iz Krakowa, kako bi sv. Florijan bio napokon sa svojim vojnicima.

Na 91. stranici navedeni su 'Sveci zaštitnici zanimanja' pri čemu se za vatrogasnu službu navode: Agata, Lovro i Katarina Sijenska („Sienska“). Nema spomena za sv. Florijana i Sv. Barbaru. Sv. Lovro i sv. Agata bili su mučeni na vatri, pa su se oni do pojave vatrogasne službe smatrali kao zaštitnici od vatre u nekim krajevima, što je kasnije postao sv. Florijan, i sv. Barbara za Italiju i Francusku.

 

Na 136. stranici navedeni su 'Sveci zaštitnici naroda' i za Austriju stoji Leopold II, Rupert. Iako je sv. Florijan prvi po imenu poznati mučenik današnje Austrije, nije njezin zaštitnik i zato ga s pravom nema, ali nije to svakako ni Leopold II., nego Sveti Leopold III., sin Leopolda II. Sveti Leopold III. zaštitnik je Austrije, grada Beča i zajedno sa sv. Florijanom zaštitnik savezne države Gornje Austrije.

 

Nećemo dalje komentirati jer onda izlazimo iz teme. Prava je šteta što nema niti jedne sličice sv. Florijana, pa makar uz sv. Sebastijana ili sv. Ivana Nepomuka, kako ga se često prikazuje na tzv. kužnim pilovima (sveci zaštitnici od kuge, poplava i požara). Budući autorica dolazi iz engleskog govornog područja, u najmanju ruku je čudno što sv. Florijan nije naveden kao zaštitnik vatrogasne službe jer upravo američke i kanadske vatrogasne postrojbe u svojemu amblemu imaju križ sv. Florijana, a datum njegove smrti 4. svibnja uzima se kao međunarodni dan vatrogasaca.

Životopis sv. Florijana iz knjige: Piero Lazzarin 'Sveci kroz crkvenu godinu', 2011.g.

Donosimo život sv. Florijana kako ga je sažeto i precizno napisao Piero Lazzarin u svojoj knjizi 'Sveci kroz crkvenu godinu':

4. svibnja

sveti Florijan

mučenik

(†304.)

U pogansko svetište bio je za Dioklecijanova progonstva predveden sv. Florijan, i to pred suca Akvilina. Florijan je bio veteran rimske vojske, a tada u obližnjem gradu Cetium (danas Zeiselmaur) visoki državni činovnik. U poganski je hram doveden da ondje na žrtveniku, koji se i danas može vidjeti, žrtvuje bogovima. Okrivljen je kao kršćanin, jer je u Lauriacumu posjećivao i bodrio na ustrajnost u vjeri tamošnje pozatvarane kršćane. Pozvan je da se i sam odrekne svoga kršćanskoga uvjerenja. Florijan o tome nije htio ni čuti, a kamoli izvršiti otpad od vjere. Stoga je stavljen na muke i nemilo izbijen. Napokon je osuđen na smrt i bačen u rijeku Enns pa je tako slavno završio svoje mučeništvo. Bilo je to 4. svibnja 304. Tijelo mu je kasnije pronađeno, a pokopala ga je neka udovica, po imenu Valerija.

Tu je, na tom mjestu bio nukan da žrtvuje bogovima, tu je to najenergičnije odbio i svoju kršćansku vjeru hrabro ispovjedio. Mučenikovo je tijelo pokopano nedaleko Lauriacuma, današnjega Ennsa, a nad grobom mu nastade slavna opatija St. Florian. Počeci opatije sežu u VIII. stoljeće. Prvo je pripadala benediktincima, a kasnije prešla u ruke augustinaca.

I tako sveti mučenik Florijan, nekadašnji časnik u rimskoj vojsci i visoki državni činovnik, ima dostojan nadgrobni spomenik. Njegovo je štovanje silno rašireno po: Austriji, Bavarskoj, a i po našim krajevima. Narod zaziva njegovu zaštitu protiv požara i poplava, a kao svoga zaštitnika štuju ga i vatrogasci. Njegovi kipovi rese mnoge crkve, a nije rijetkost da se nalaze i na kućama ili po gradskim trgovima.

Ime je latinskog porijekla i dolazi od riječi Florianus,a nadijevano je u čast božanstva cvijeća. Zaštitnik je vatrogasaca.

Izvor: Piero Lazzarin, Sveci kroz crkvenu godinu, Veritas, Zagreb, 2011., str. 221-222.